- Da je ovo priča o bilo kojem drugom projektu, vjerojatno bi bilo potrebno pojasniti da je riječ o dokumentarnom serijalu koji se bavi poviješću hrvatskog dizajna od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas
- Srećom, iako vjerujem da sreća ima najmanje veze s tim, 'Moderna vremena' su uspjela ujediniti cijelu Hrvatsku, zaintrigirati mlađe generacije i razgaliti one starije
- Inspirirani interesom koji je serijal pobudio, sada kada napokon malčice lakše dišu, odlučili smo privesti Mateja i Maju Merlić, sina i kćer Dubravka Merlića, a koji su i sami bili dio ovog projekta
U tjednu koji polagano ostavljamo iza sebe, dočekali smo posljednju epizodu HRT-ovog serijala 'Moderna vremena' autora Dubravka i Mateja Merlića te redatelja Tomislava Šobana. Da je ovo priča o bilo kojem drugom projektu, vjerojatno bi bilo potrebno pojasniti da je riječ o dokumentarnom serijalu koji se bavi poviješću hrvatskog dizajna od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas, no na sreću i čast svih onih koji su radili na ovom projektu, iako, da se razumijemo, vjerujem da sreća ima najmanje veze s tim, 'Moderna vremena' uspjela su postati projekt kojemu je pošlo za rukom ono što niti jednom drugom već dugo vremena nije - prikovati cijelu Hrvatsku za male ekrane.
Od mlađih generacija koje je serijal zaintrigirao i koje su poželjele naučiti više o nasljeđu koje je, izuzmemo li entuzijaste koji o ovoj materiji znaju puno zahvaljujući vlastitim interesima, nepravedno zanemareno, do starijih generacija kod kojih je probudio nostalgiju i sjetu na neka sve dalja vremena, oduševljena je publika svake srijede odgađala druženja i sve što se odgoditi dalo i palila alarme kao podsjetnike da slučajno ne bi zaboravila u 20,15 nacrtati se pred televizorom.
Inspirirani interesom koji je serijal pobudio, sada kada napokon malčice lakše dišu, odlučili smo privesti Mateja i Maju Merlić, sina i kćer Dubravka Merlića, a koji su i sami bili dio ovog projekta. Uz oca Dubravka, Matej je autor i producent serijala te uz Mateu Milić koscenarist, dok je Maja sa svojim Studijem 249 bila zadužena za scenografiju. A evo što su nam sve otkrili o cijelom iskustvu i projektu o, između ostaloga, zlatnom dobu hrvatskog dizajna, a koji će i sam u povijesti nacionalne televizije ostati zapisan zlatnim slovima i, uopće ne sumnjamo, postati lektira uz koju će odrastati i neki novi klinci.
Tko je i kako došao na ideju ovog serijala i koliko je vremena prošlo od same ideje i realizacije? Što vas je motiviralo da istražujete i valorizirate baštinu hrvatskog dizajna?
Matej: Inicijalna ideja je zapravo bila moja - tata i ja veliki smo ljubitelji dizajna s polovice prošlog stoljeća, tako da smo se s veseljem bacili u istraživanje građe, okupili fenomenalni kreativni tim i danas evo predstavili Moderna vremena. Primijetili smo kako je taj segment hrvatske kulturne baštine nekako nevidljiv široj javnosti te nam je želja bila ispričati priču o hrvatskom dizajnu te motivirati i osvijestiti ljude o dizajnu kao takvom.
Kako je izgledao proces istraživanja i prikupljanja građe za serijal, posebno namještaja iz druge polovice prošlog stoljeća? Koliko je bilo izazovno staviti sve na hrpu i postoji li nešto što na kraju nije dobilo svojih 5 minuta u serijalu jer je jednostavno iz bilo kojeg razloga bilo neizvedivo?
Matej: Proces istraživanja građe bio je definitivno najzahtjevniji segment razvoja serijala, primarno zato što je bilo teško napraviti selekciju čemu dati više, a čemu manje pažnje. Okupili smo tim istraživača koji su prema uputama scenarista donosili materijale - svaki je istraživač bio zadužen za određenu dekadu. Za neke epizode znali smo imati po skoro 100 stranica istraživanja, od čega smo onda morali raditi selekciju koja bi stala unutar 52 minute epizode serijala. No, uz pomoć našeg stručnog suradnika Zvonka Makovića, mislim da smo uspješno izdvojili najvažnije trenutke u povijesti hrvatskog dizajna i tako publiku motivirali i osvijestili o predmetima koji ih okružuju. Svakako da postoji još puno predmeta i umjetničkih djela koja su vrijedne spomena, no to ćemo morati ostaviti za neki drugi projekt.
Svi smo čuli za onu da je najbolje ne miješati privatno i poslovno. Kako je bilo surađivati s članovima obitelji? Je li bilo potkopavanja autoriteta i je li prema vašem iskustvu lakše raditi s bratom/sestrom/tatom ili s ljudima koji su vam isključivo kolege?
Maja: Surađivanje s članovima obitelji ima svojih prednosti i nedostataka, ali u našem slučaju prednosti svakako pretežu. Potkopavanja autoriteta nema, nekada zaiskri zato što nam je komunikacija vrlo direktna i opuštena. Ali na kraju dana, jako se dobro slažemo, imamo iste vrijednosti i visoka očekivanja jedni od drugih, i svi radimo s ciljem da finalni proizvod bude što bolji. Matej i tata su svaki dan skupa u uredu i već imaju svoju uhodanu dinamiku, a ja im se priključim tu i tamo ovisno o projektu budući da imam svoj arhitektonski studio.
Kako su izgledala obiteljska okupljanja dok ste radili na projektu? Je li se radilo i kada se nije radilo, razgovaralo o idejama?
Maja: Kod nas se uvijek razgovara o idejama, budući da smo svi u kreativnim industrijama. Svi volimo svoje poslove, pa je ta granica između slobodnog i radnog vremena tanka. Na svakom obiteljskom okupljanju se krene malo pričati o poslu, ali brzo to stavimo sa strane i posvetimo se jedni drugima.
Serijal nas je u više navrata podsjetio da je dizajn iz bilo koje ere posljedica niza čimbenika, od kulturnog i društvenog konteksta, ekonomske i političke klime do ekološke svijesti i globalizacije. Koliko se razlikuje pogled na vremena i dizajn obrađena u serijalu vas dvoje i vaših roditelja kojima je to ipak nešto puno bliskije?
Maja: Zapravo se ne razlikuje puno, dizajn i umjetnost općenito imaju svoj univerzalan jezik koji nadilazi generacijske razlike. Od djetinjstva smo slušali istu glazbu kao naši roditelji, obilazili izložbe i sajmove antikviteta, gledali skupa filmove. Tako da imamo vrlo sličan pogled na stvari i estetiku. Često komentiramo da je veći generacijski jaz između nas i naše mlađe sestre Marte koja sad ima 19 godina, nego između Mateja, mene i naših roditelja.
Kako ste doživjeli reakcije publike i stručne zajednice na serijal? Koliko vidim, pohvale, apsolutno zasluženo, pljušte sa svih strana?
Matej: Reakcije na serijal su stvarno izvanredne. Jako nam je drago i izuzetno važno da je struka zadovoljna, a posebno nam je drago da smo uspjeli doprijeti i do široke publike koja prije serijala nije puno znala o toj temi, a sada je informiranija i dakako osvještenija. Primjerice, otkad je krenuo serijal, često dobivam poruke od poznanika i prijatelja s upitima o nekom namještaju na kojeg naiđu - znatiželjno šalju fotografije sa željom da saznaju više o dizajnu i vrijednosti tih predmeta. Taj efekt mi je jako drag, zadnjih mjesec dana i tati i meni zvone telefoni, a tatu po cesti svakih par minuta netko zaustavlja i čestita. Jako smo sretni i ponosni na cijeli projekt, i na tim s kojim smo imali priliku surađivati.
Daleko od toga da i danas ne postoje dizajneri na koje možemo biti ponosni, no prilikom gledanja serijala nisam se mogla oteti dojmu da je zlatno doba negdje iza nas. Kako vi gledate na budućnost i trenutno stanje dizajna u Hrvatskoj?
Maja: Pedesete i šezdesete su svakako bile bogate i inspirativne na svjetskoj razini. Danas je stvar drugačija, ne postoji jedna struja koja prevladava. Ima puno zanimljivih ljudi koji rade sjajne stvari. Problem kod produkt dizajna je što se industrija tek budi, a u čemu svakako prednjači Prostoria koja je pokretač i pokazatelj da se s dobrom idejom i dizajnom može daleko dogurati. Mislim da smo tek na početku izrazito plodonosnog razdoblja, naši dizajneri su prepoznati i nagrađivani u svijetu, a dolazi i puno novih još neetabliranih dizajnera koji će nam tek pokazati svoja razmišljanja.
Mislite li da bismo kao društvo u cjelini trebali više držati do nasljeđa koje nam je ostavljeno? Gdje vidite priliku da se ono integrira u našu svakodnevicu?
Maja: Svakako. U Skandinavskim zemljama djeca već u školi uče o povijesti dizajna, znaju imena stolica i njihovih dizajnera. To im je u genetičkom kodu. Kod nas već sada postoje odlične inicijative, kroz razne dječje radionice na temu dizajna, izložbe, pa i 'Moderna vremena' započet je dijalog o dizajnu. On bi trebao prestati ovisiti o ambiciji pojedinca te bi se trebao pojaviti strukturirani plan edukacija na nacionalnoj razini.
I za kraj, što dalje? Jesu li se tijekom ovog projekta već izrodile neke nove konstruktivne ideje?
Matej: U ekipi se zezamo da sa zadnjom epizodom 'Moderna vremena' ne završavaju, nego tek počinju. Definitivno ćemo kroz godinu i kasnije imati još niz podprojekata koji su u vezi s 'Modernim vremenima', a jedan od tih je i knjiga koja će nakon serijala također zabilježiti važne informacije spomenute u serijalu.
Osim toga, u pripremi smo novog dokumentarno-animiranog serijala pod nazivom 'Plovopis' u kojem ćemo s jedrenjakom proputovati južne pučinske otoke - krećemo iz Komiže pa sve do Palagruže i Jabuke. Snimamo u proljeće, tako da se pripremamo za jednu uzbudljivu avanturu koja će, vjerujem, biti interesantna gledateljima. Redatelj 'Modernih vremena' - Tomislav Šoban, također režira i 'Plovopis', s tim da će se ovaj put osim kao redatelj, publici predstaviti i kao animator.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.