Neformalni vrtovi: savršeno rješenje za zaposlene

Formalni vrtovi slijede geometrijske linije koje oblikuju i tvore osnovu cvjetnih i povrtnih gredica. Takav način sadnje može biti preslikan s osnovnih arhitektonskih linija vaše kuće. Formalni vrtovi oslanjaju se na simetriju, a u malim vrtovima simetrija postaje fokusna točka i prepoznaje se ponavljajući uzorak. Ovi vrtovi su iznimno zahtjevni za održavanje.

Neformalni vrtovi su mnogo popularniji. Slijede prirodni pad terena i nepravilne vijugave linije. Pošto ljudsko oko lakše slijedi vijugave nego ravne linije, zavoji su mnogo prirodniji. Ne postoji savršeno ravan pravac u prirodi i jedina iluzija ravna linije je horizont. Sve ostale ravne linije stvorio je čovjek. Balans u neformalnom vrtu nije stvoren simetrijom kao u formalnom vrtu, već pomno odabranim biljnim vrstama i njihovim obilježjima kao što su: oblik, boja, veličina i tekstura.

Thinkstock

Neformalni vrt prikladan je za zaposlene ljude koji žele imati lijep vrt, ali jednostavno nemaju vremena ili sklonosti posvetiti se redovitom zalijevanju ili košenju. To su vrtovi u kojima se više vremena provodi odmarajući se, nego radeći.

Središnji dio dominira vrtom

Prije same sadnje trebamo isplanirati središnji, otvoreni dio. Hoće li to biti tratina, pošljunčan, opločen ili pokriven daskama? Naravno, najprirodniji izgled prostoru dat će uredno pokošena tratina. Ali ako nemate vremena za košnju to bi mogao biti i najneuredniji izgled. Stoga se nude neke zanimljive alternative. Jedna od njih je pošljunčana površina koja je korisna i za ugušivanje korova. Velika rasprostranjenost šljunka nije po svačijem ukusu. Katkad kombinacija šljunka i kamenih ploča ili betonskih opločnika izgleda bolje od drugih materijala - umjesto ploča posloženih u pravilan uzorak, kombiniranje ova dva elementa uvodi dojam nasumičnosti u neformalan stil.

Thinkstock

Uvijek možete postaviti i daske. Ako se koristi prikladno obrađeno drvo i ako je zaštićeno može trajati jako dugo, a vrlo je praktično i atraktivno. Još jedna varijanta je korištenje građe za popločavanje. Ako površina nije prevelika, razmislite o cigli ili zanimljivim rustikalnim betonskim opločnicima, umjesto običnog betona. Možete stvoriti zanimljive uzorke koji pružaju topli izgled koji se dobro slaže s biljkama. Uz rubove se mogu posaditi niske biljke koje lijepo padaju preko oštrih linija opločenja te time ublažavaju razliku umjetnog i prirodnog.

Iako opločenje bilo koje vrste daje vrtu uredniji izgled od neurednog travnjaka, potpuno opločen vrt, posebno ako je velik, nije po svačijem ukusu. Umjesto travnjaka možete posaditi mahovinu, timijan, djetelinu ili rimsku kamilicu. Sve ove vrste mogu biti i korov, no ako se ciljano sade na veću površinu- izgledaju kompaktno, zanimljivo i daju dojam tepiha.

Neformalni vrt čini velika središnja ploha i obrub od biljaka različitih tekstura, oblika i visina. Često instinktivno imamo poriv na veliku središnju plohu postaviti mnogo posuda s biljkama. No treba razmisliti o zanimljivijim alternativama od kojih je jedna sadnja kroz šljunak.  Sadi se izravno u zemlju /obavezno dodati plodne zemlje i zalijte/ kroz šljunak u većim skupinama. Možete saditi i kroz daščani pod kada se sadi u razmake među daskama. Važno je raspored napraviti prije polaganja dasaka. Povišene gredice su još jedan način sadnje. To je puno bolji način uvođenja biljaka u popločenu površinu nego brojne posude. Na malim površinama gredica ne mora biti znatno povišena iznad linije opločenja jer je efektna kao i visoka gredica na puno većoj površini.

Thinkstock

Uz oblikovanje središnje površine koja ujedno i čini najveći dio vrta, jako je važno dobro odabrati bilje koje će ju uokviriti. Drveće, grmlje i pokrivači tla biljke su koje ne traže puno održavanja. Prekrivaju zemlju lišćem i sprječavaju rast korova.

Prijedlozi za odabir biljaka

• Pokrivači tla: bršljan, iako je penjačica stvara dobar pokrov, Cotoneaster dammeri, Euonymus fortunei, različite vrste vrijeska (Erica sp. i Calluna sp.). Zeljasti pokrivači tla sprečavaju rast korova i imaju sjajan cvat ljeti, dok zimi nisu reprezentativni. Najčešće korištene su hoste i geraniji.
• Zimzelene vrste koje traže minimalnu njegu (orezivanje jednom godišnje): Viburnum tinus, Hebe sp.
• Među rubnim biljkama treba odabrati one kojima nisu potrebni kolci za podupiranje i nisu sklone štetočinama. To su: astilba, rudbekija čuvarkuća.
• Alpske biljke idealne su za hladnije krajeve. Većina uspijeva u šljunku, brzo se šire i cijene dobru drenažu. To su: Armeria maritima i Dhiantus sp.
• Drveće za sva godišnja doba. Većina drveća zahtjeva jako malo održavanja, stoga je samo pitanje ukusa i koliko mjesta imate za sadnju. Odabir je na vama. Neke od najzanimljivijih su one s dugom sezonom: ukrasne divlje jabuke, glogovi, cvatuće trešnje i mali javori i jaseni.
• Živice su izvrsne za davanje strukture vrtu i definiranje granice. No, uglavnom su dosadne i brzo rastu. Treba izbjegavati kod nas najrašireniju: Ligustrum ovalifolium i Lonicera nitida. Umjesto njih pronađite neku jednako nezahtjevnu, a oku ugodniju: bukvu, božikovinu, tisu ili berberise.